Prije nekog vrimena rodila se ideja za čiju realizaciju sam potražila blogersku pomoć.
Odvojila sam hrpu mojih fotografija fumara, kaleta, balatura, škura, none bone,svega i svih šta mi posebno znače....
i dala našoj "Kamenoj kućici".
"Kamena" se svojski potrudila i majstorski ukomponirala fotografije sa stihovima, bolje nego šta sam mogla i zamisliti...
da sad ne pričam na dugo i naširoko....
jednostavno - pogledajte, poslušajte i guštajte
Stihovi: Stjepan Benzon;
Glazba: Zvonko Špišić;
Pjeva: Vice Vukov;
Montaža video spota: Kamena kućica na škoju
Fotografije (novije i starije): Nelina gustirna
Nekidan san prošetala malo po susidstvu. Čisto da vidin šta ima novo.
Kako je sve bilo na početku i kako bi tribalo izgledat na kraju, pogledajte OVDJE
Kad se započinjalo s radovima govorili su da će bit gotovo 01.09.2011. god.,a svima je bilo jasno da su to priče za malu djecu.
Zatim su zaključili da bi prosinac bio izgledniji rok za okončanje radova.
Sad smo već zagazili u drugu polovinu siječnja nove nam godine, a radovi će potrajat .....paaaa... još ćemo vidit do kada?
Ovako odoka....ima tu još širine za nasipat
Galebovima ionako svejedno....
Prolaz za lučicu sve je uži
Brodice navigaju bez problema, izgleda
"Ruža vjetrova" odolijeva udarima građevinske mehanizacije,
a meni već dosta razgledavanja novosti u mome susidstvu
Okrećem se od ovog kaosa i žurim prema najspokojnijem mjestu zapadne strane moga grada.
Sunce već zapada iza punte Čiova
o svemu pomalo,
nečega puno, nečega malo,
nekomu previše, nekomu premalo,
a meni dovoljno.
Sve fotografije objavljene na blogu
moje su autorsko djelo,
osim ako nije drugačije navedeno.
moja e-mail adresa:
vodanela/žbrlj/gmail.com
ovo /žbrlj/ je zamjena za @
Vrijeme sadašnje i vrijeme prošlo
Možda su oba u vremenu budućem,
A buduće vrijeme u prošlom sadržano.
Ako je sve vrijeme vječno prisutno
Sve je vrijeme neiskupljivo,
Što moglo je biti jest apstrakcija
Koja ostaje trajnom mogućnošću
Samo u svijetu razmišljanja.
Što moglo je biti i što je bilo
Pokazuje istom kraju,vječno sadašnjem.
U sjećanju odjekuju koraci
Kroz prolaz, kojim nismo krenuli
Prema vratima, što ih nikad ne otvorismoo
T.S. Eliot
"Znam koliko toga ne trebam
da bi bio sretan."
/Woofman - Apallachian Trail/